Početna strana
Pitanja i odgovori

Pitanja i odgovori

Heading

U pripremi...

Da li je moguće, po crnogorskom zakonodavstvu, otpisati potraživanja prije zavšretka sudskih procedura i da li su takvi otpisi poreski priznati? Da li se, ako se ocijeni da potraživanje neće biti uopšte moguće naplatiti i prije završetka sudskih sporova može otpisati, te ih do zaključenja sudskih sporova voditi u vanbilansnoj evidenciji?
Mišljenje u vezi načinom primjene člana 20a Zakona o PDV i člana 17 Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji se odnose na umanjenje PDV, i priznavanja u rashode otpisa sumnjivih potraživanja.
U navedenim propisima postoje dileme u kojim slučajevima se može umanjiti ranije obračunati i plaćeni PDV, kao i mogućnost da se pomenuti otpisi priznaju kao rashod u poreskoj prijavi, i šta podrazumijeva “da poreski obveznik pruži dokaze o neuspjeloj naplati tih potraživanja.”
Ovo se naročito odnosi na: nemogućnost naplate potraživanja ni nakon pravosnažnih sudskih presuda i dugogodišnje blokade žiro računa dužnika, a za koje ne postoje izgledi da se to učini u dogledno vrijeme, jer dužnik godinama nema nikakvog priliva, kao i u slučajevima kada je nepoznata adresa i sjedište dužnika, do kojih se ne može doći ni nakon više opomena, tako da bi i tužba sudu bila uzaludna, jer je povjerilac obavezan takve podatke dostviti, što je često slučaj, naročito kod kupaca koji sezonski posluju.
Kakva je praksa i kakvi su porezi pri isplati godišnjih bonusa direktoru?Kakvi su rokovi za isplatu bonusa i uplatu poreza iz iste, a da se knjiže kao trošak za 2014 godinu, jer to su bonusi za direktora, stečeni na osnovu uspješnog poslovanja? Pravno lice je iz Srbije i ima kćerku firmu u Crnoj Gori, direktoru se plaćaju porezi i doprinosi u Srbiji, da li je on obavezan da plaća poreze i doprinose u Crnoj Gori – da li to predstavlja dvostruko oporezivanje?
Kao knjigovodstvena agencija građevinske firme koja se bavi uvozom i prodajom građevinskog materijala imamo par nedoumica prilikom knjiženja, te Vas stoga molimo da nam date odgovor na sledeća pitanja: Kupcima je potrebno otpisati dio duga. Dug se odnosi na fakturisane palete uglavnom iz ranijih i iz tekuće godine. Pošto kupci nikad neće vratiti iste, firma je odlučila da im taj dug „otpiše”. Da li je taj trošak priznat kao rashod po zakonu o porezu na dobit? Da li je trošak otpisa potraživanja starijih od 3 godine priznat kao rashod po zakonu o porezu na dobit, a do tri godine nije?Roba koju firma uvozi od ino dobavljača je pakovana na paletama. Ino dobavljač fakturiše robu, a palete smo u obavezi da vratimo. Na fakturama ino dobavljača stoji napomena broj komada paleta. Nekad je naglašeno da su povratne, a nekad ne. Kako nemaju finansijsku vrijednost na carine se i u carinskoj ispravi u imenovanju robe rubrika 31 stoji broj paleta sa fakture ino dobavljača. Prilikom izrade kalkulacija, magacin se zadužuje za broj paleta koje su naznačene na ino fakturi. Palete nemaju nabavnu vrijednost ali imaju prodajnu – kako bi kupac bio u obavezi vratiti palete a firma ga dobavljaču mora zadužiti. Izlaz paleta iz magacina se radi fakturisanjem paleta ili izdatim reversom.Jedna situacija je da svi kupci neće da prihvate fakture za palete, u tom slučaju ih izdajemo na revers, u slučaju povraćaja radi se povraćaj reversa. Vraćene palete od kupca se vraćaju našem ino dobavljaču koji nas odobrava komadno, a mi na osnovu toga razdužujemo magacin.Druga situacija ja fakturisanje paleta kupcima. Imamo prihod od prodaje paleta. U slučaju povrata kupac dobija knjižno odobrenje za povrat paleta. To je definisano kupoprodajnim ugovorom sa kupcem. Znači vraćene palete firma vraća svom ino dobavljaču i on odobrava komadno jer ponavljam da ih ne duži finansijski.Još jedna bitna stvar- kako prodate palete u suštini nisu prihod, jer isti iznos su dužni vratiti ili jednog dana platiti ino dobavljaču zato knjižimo preko konta 490 (unaprijed obračunati trošak paleta) potražuje, a duguje 501 (nabavna vrijednost paleta) za isti iznos prihoda od prodaje paleta.Molim Vas za mišljenje navedenog. Takođe Vas molim za mišljenje i savjet kako je naispravnije knjižiti u 2015. god. ulaz, izlaz, povrat paleta od kupca i povrat dobavljaču.
Kako se vrši obračun otpremnine usled sporazumnog raskida radnog odnosa. Neto otpremnina iznosi 4000 €. Da li fakture koje dobavljači ispostavljaju moraju biti originali? Mogu li ispostaviti fakture u PDF formatu- da li se takva faktura može odštampati, zavesti na arhivi, ovjeriti, proknjižiti i arhivirati? Da li je PDF format valjana dokumentacija za knjiženje, i da li je to valjana dokumentacija u slučaju eventualnog sudskog spora?
Preduzeće se bavi otkupom sekundarnih sirovina (staro željezo, bakar, aluminijum itd) i uglavnom je u upućeno na fizička lica odnosno građane (nisu PDV obveznici) prilikom nabavke pomenutih sirovina a prodaje ih centru za reciklažu. Prilikom nabavke sirovina od građana ispiše se otkupni blok koji sadrži potrebne podatke fizičkog lica, ime i prezime, JMB i svojeručni potpis. Prilikom prodaje obračunava se i plaća izlazni PDV. Šta je sa ulaznim PDV-om?
Kako se knjiži i obračunava porez na zakup poslovnog prostora za DOO društva koja nijesu registrovana za PDV? Na koji račun se uplaćuje navedeni porez?>
Da li je plaćanje doprinosa za preduzetnike regulisano kojim računovodstvenim standardom da se smatra troskom i da li se doprinosi za obavezno socijalno osuguranje plaćeni tokom 2014. godine za preduzetnika koji se oporezuje po stvarnom dohotku priznaju kao trošak u toj godini? Da li se izdaci za preduzetnika mogu podvesti pod grupu 52 ili pod neku drugu grupu troskova i u slucaju da mogu, da li bi trebalo da izdatak ukljucuje porez i doprinose?
Kompanija je podijeljena na dva sukcesora ali na način što je na jednog od sukcesora prenijet jedan impozantan objekat i revalorizacione rezerve koje se odnose na taj i na sve ostale objekte iz kompanije prethodnika. U drugu kompaniju sukcesora prenijete su sve obaveze i ništa od revalorizacionih rezervi. U ovoj kompaniji prenijeti su restrukturiranjem objekti koji su imali revalorizacione rezerve, ovdje nije ništa ostalo od tih revalorizacionih rezervi već su one prenesene u drugu kompaniju, dakle objekti u jednoj a revalorizacione rezerve od tih objekata u drugoj su kompaniji. Revalorizacione rezerve treba da dijele sudbinu nosioca, odnosno sredstava po osnovu kojih su i nastali, ali menadžment traži da mu se pokaže gdje to piše da to nije moguće. Dakle, sve što nije napisano da je zabranjeno je dozvoljeno? Da li postoji negdje da piše izričito ili se to može izvesti – da revaliorizacione rezerve moraju da prate sredstva dok su u vlasništvu, odnosno mogu li da sredstva budu u jednom a njihove revalorizacione rezerve u drugom preduzeću?
Po osnovu poslovne zgrade akumuliran je odloženi porez u iznosu od 250.000 €. Zgrada je korišćena u poslovne svrhe devet godina. Sada treba da se zgrada proda. Šta uraditi sa odloženim porezom? Da li treba da se plati Poreskoj upravi?

Obavještenja

Edukacije

Online

2

dana

19. i 20.

mart

6

Poena

80

za članove Instituta

100

za ostale zainteresovane
Saznaj više

Podgorica

30

časova

1.

MART

Poena

400

za članove Instituta

450

za ostale zainteresovane
Saznaj više

Online

2

dana

19. I 20.

februar

6

Poena

80

za članove Instituta

100

za ostale zainteresovane
Saznaj više

Crna Gora

1.

JAN

Poena

30

za članove Instituta

30

za ostale zainteresovane
Saznaj više

Crna Gora

1.

JAN

Poena

20

za članove Instituta

20

za ostale zainteresovane
Saznaj više

Crna Gora

1.

JAN

Poena

20

za članove Instituta

20

za ostale zainteresovane
Saznaj više

Crna Gora

1.

JAN

Poena

50

za članove Instituta

50

za ostale zainteresovane
Saznaj više

Crna Gora

1.

JAN

Poena

80

za članove Instituta

80

za ostale zainteresovane
Saznaj više

sva izdanja

CG

do 31.

decembra

20

Poena

236,00

za članove Instituta

270,00

za ostale zainteresovane
Saznaj više
Linkovi - međunarodne institucije i regulatori